Vladavina prava

Savremena Crna Gora je polako počela da shvata i prihvata da u njenim granicama postoje brojne različitosti, van onoga što je tradicionalno viđeno kao „manjinsko“ – vjera, nacija, etnicitet i sl. Tako se već 2002. godine polako i tiho počinje govoriti o „eL Dži Bi Ti“ osobama, prije svega u institucijama sistema, a pod uticajem reformskih procesa i međunarodne zajednice.

Početkom 2010-ih, kvir pokret u Srbiji je započeo trku do bračne jednakosti. Rok koji je država odredila za ovaj posao je bio poslednji kvartal 2017. godine. Ipak, ne samo da nije došlo do izrade Nacrta zakona o istopolnim zajednicama sve do ove godine, već nije ni pokrenuta niti jedna aktivnost od strane nadležnih koja bi rezultirala podizanjem svesti šire javnosti o neophodnosti regulisanja ovog pitanja.

URA je nova, proevropska zelena politička stranka koja se pojavila 2015. godine kao odgovor slobodnih pojedinaca na tešku političku i ekonomsku situaciju u Crnoj Gori, u želji da konačno vidi demokratske promjene i da Crna Gora stoji među modernim evropskim zemljama sa visokim životnim standardom.

Inicijativa je nastala kao lokalni društveni pokret koji je i institucionalno i vaninstitucionalno, učestvovanjem u javnim raspravama ali i građanskim protestima, ukazivao na štetnost projekata izgradnje Beograda na vodi da bi se tokom godina razvila u relevatnog političkog aktera koji se zalaže za razvijanje grada koji je u skladu sa potrebama njegovih stanovnika.

Govore o onom vremenu, o ljetu 1995. godine, kada su bili djeca, kada su u žurbi morali da spakuju svoje igračke kako bi pronašli utočište od srpskih trupa. Napadi, strahovi – tada se činilo kako je za njih cijeli svijet stao. Pričaju o tome kako su se osjećali tada, kada tadašnja takozvana zaštićena zona UN-a više nije pružala zaštitu. Kako su se osjećali kada su potpuno nestale nade da će ih međunarodna zajednica zaštiti od mržnje Srba koji su napredovali prema njima. Tada, kada je međunarodna zajednica pokleknula pred nasiljem koje je od 1992. godine zahvatalo cijelu Bosnu, a na kraju je kulminiralo u Srebrenici. U jednom trenutku, priča jedna od preživjelih, shvatila je da više nema oca.  

Nezavisna kulturno-umetnička scena u Srbiji je važan akter u sektoru kulture, dok je istovremeno dominantno prekarizovano organizovana. Zato je nužno sagledati obrise stanja u kojima se scena našla u vremenu nastale krize, te razumeti razloge njenog konkretnog delovanja, koji su se protezali u pravcu borbe za sigurnije i stabilnije organizovano radno i životno okruženje.

Predavanje Kajse Ekis Ekman: Kako prepoznati nasilnika održano je na desetom BeFem festivalu u Beogradu, decembra 2019. godine. Snimak je dostupan kao epizoda BeFem TNT Talks. U nastavku možete pročitati ceo transkript predavanja.

Pozivi na samoizolaciju i pojačane mere izolacije, uključujući i potpunu zabranu kretanja, mogu imati direktan negativni učinak na žene, decu i starije osobe koje su izložene nasilju u porodičnom kontekstu i drugim oblicima rodno zasnovanog nasilja. Žene će biti suočene sa različitim faktorima rizika, na koje bi trebalo imati odgovore, kako bi se sprečilo pogoršanje postojeće rodne nejadnakosti.