Period pandemije izazvane virusom kovid-19 karakteriše otežano učešće javnosti u procedurama izrade i usvajanja urbanističkih planova, kako zbog same zdravstvene situacije izazvane pandemijom, tako i zbog brojnih mera propisanih u cilju njenog suzbijanja. Ipak, od početka pandemije u 2020. godini do zaključenja ovog istraživanja (mart 2021) u Beogradu je na javni uvid bio izložen značajan broj planova različitog obuhvata, od kojih je nekoliko izazvalo brojne i burne reakcije javnosti i polemike u medjima.
Ovo izdanje, umesto da sa stručne strane analizira, tumači i disektira novi najvažniji strateški dokument urbanističkog razvoja grada za narednu deceniju, to ne čini jer GUP-a još uvek nema.
Imate problem. Planiraju nepoželjnu gradnju u vašem kraju, uništavaju vam zelenilo, zapuštaju infrastrukturu, tumbaju i mute, a da vas nisu ništa pitali. Šta god da je problem, potrebno je organizovati se.
Najnovije izdanje biltena "Stanar" u novom formatu, i sa pojačanom dinamikom izlaženja. U ovom broju možete čitati o neadekvatnom upravljanju zaštićenim područjem Fruške Gore, pritiscima vlasti na savet MZ "Lipar", izborima u Begeču, ali i drugim lokalnim temama.
Projekat Ka kolaborativnom upravljanju u fokus stavlja pitanja prostornog razvoja inicirana aktuelnim problemima u Srbiji, a pre svega na primerima graditeljske prakse u Beogradu. Cilj projekta je promocija savremenog koncepta prostornog razvoja putem platforme za razumevanje stanja i ojačavanje argumentovanog mišljenja, razvoj nove kulture komunikacije i preispitivanje okvira profesionalne delatnosti.
Ova publikacija prikazuje nacin trošenja prirodnih resursa u Crnoj Gori kroz predstavljanje tri slucaja i to: primjer urbanizacije Podgorice, eksploatacija ekonomskih šuma u Podgorici i Danilovgradu i planiranje korišcenja voda rijeke Komarnice.
Kako upravljati prirodnim vrednostima Nacionalnog parka Fruška gora tako da glavni cilj bude unapređenje ekosistemskog, specijskog i genetičkog diverziteta područja?
Fondacija Hajnrih Bel u saradnji sa istraživačkom kućom IPSOS sprovela je krajem oktobra i početkom novembra istraživanje javnog mnjenja o životnoj sredini i ekologiji. Teme istraživanja su bile: ekologija, zagađenje vazduha i vode, upravljanje otpadom, klimatske promene, ekološki prioriteti kao i rešavanje problema životne sredine.
U prethodnih godinu dana svedoci smo sve većeg interesovanja javnosti za teme u vezi sa životnom sredinom i klimatskim promenama. Uprkos tome, napredak u Poglavlju 27, ostao je u karantinu, odnosno iza zatvorenih vrata.
U osmom broju Maneka pokušali smo da sagledamo stanje u društvu i kulturi i potražimo putokaze ka mogućem izlazu iz krtičnjaka u koji smo saterani, ka autonomiji – ličnoj i svakoj drugoj.
Ova onlajn publikacija je rezultat projekta HB101 – Čovek s noževima, kojim je Fondacija „Hajnrih
Bel“ u saradnji s udruženjem KROKODIL i Gete institutom, obeležila 101. godišnjicu rođenja slavnog
pisca čije ime nosi.
U mozaiku crnogorskih visokoobrazovnih ustanova, koje ne prednjače niti u jednom od segmenata savremenog obrazovanja, (ne)transparentnost je jedna od oblasti koja izaziva dodatnu zabrinutost, a posebno imajući u vidu da je tendencija „podizanja zidova“ oko univerziteta sve uočljivija.
Fondacija Hajnrih Bel reizdala je roman "Gde si bio, Adame?" radi obeležavanja stote godišnjice rođenja njegovog autora, čije ime je ponela - Hajnriha Bela. Na ovom linku nalaze se informacije u vezi sa preuzimanjem besplatnog primerka knjige za sve zainteresovane posetiteljke i posetioce naše internet stranice.
U eri interneta, razumevanje osnovnih pojmova iz oblasti autorskog prava postaje važan uslov za ostvarivanje prava na slobodu informisanja i slobodan pristup znanju. Ovakav priručnik potreban je institucijama kulture, kreativnoj industriji, medijima ali i svim građanima, kako bi se sa više pravne sigurnosti kretali u digitalnom okruženju, stvarali i razmenjivali sadržaje.
Generalno gledajući, pojava plagijata nije osobenost Crne Gore. Ali, njihovo neprocesuiranje, «zakon omerte» koji postoji među samom akademskom zajednicom kad je riječ o odgovoru na ovaj problem, potpuna nespremnost institucija da ih identifikuje i sankcioniše, uz vidljiv nedostatak akademske časti i čestitosti članova akademske zajednice za koje postoje ozbiljni navodi da su plagirali radove, kreira gotovo začarani krug nekažnjivosti i daljeg urušavanja inače upitnog kvaliteta visoko-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori.
Živimo u dinamičnim vremenima u kojima kvalitetni nastavni planovi možda neće više biti relevantni u vreme novopečenih diplomiranih studenata. Koliko god da izgleda teško, univerziteti bi trebalo da pokušaju da podare ovim diplomcima veštine koje će im služiti u svih 40 godina njihove karijere.
Ko i kako raspolaže javnim prostorom, kako Ministarstvo prostora nastoji da ukaže na alternativne načine upravljanja i donošenja odluka, ko su beskućnici srpske kulture, zašto je Magacin u Kraljevića Marka u Beogradu već više od osam godina potencijalni model mogućeg modela za alternativni kulturni centar, šta je bilo sa prošlogodišnjom zvezdom kulturne scene u Beogradu posle okupacije, kako se organizacije civilnog društva u kulturi dovijaju za prostore za rad i prezentaciju programa, da li su moguće alternativne rezidencije za umetnike, šta nude privatni prostori za kulturu i umetnosti u Srbiji, zašto je potreban uopšte civilan sektor u kulturi – neke su od tema Maneka br. 4