Ruševine Generalštaba kao ulog za prokockanu prošlost i budućnost Komentar Generalštab je, zbog svog impozantnog dizajna, funkcije, ali i centralne lokacije direktno preko puta zgrade Vlade Srbije, postao simbol bombardovanja 1999, i svega što se, svesno ili podsvesno povezuje sa tim događajem - neosporne traume iz tog vremena, samopravedničke indignacije nad “ničim izazvanom” ilegalnom NATO agresijom i kršenjem teritorijalnog integriteta Srbije, ali i sveopšte stagnacije i nesposobnosti da se iz poraza izgradi funkcionalno društvo. Autor/ka Nemanja Georgijević
Četvrt veka od početka NATO bombardovanja: Dvadeset i pet godina koje su pojeli zlikovci Trenutna postavka stvari najviše odgovara stabilokratskom despotu Aleksandru Vučiću, koji u tom zjapećem vakuumu kreira retoriku kakva godi njegovom trenutnom ukrupnjavanju kapitala. Uprkos tome što je trenutni predsednik Srbijatrije bio rado viđen gost i prijatelj među ljudima koji su u trenutku NATO bombardovanja bili na čelima vodećih svetskih država (Bil Klinton, Toni Bler, Gerhard Šreder), on uopšte ne preza od toga da pred svojim biračima i ostalom javnošću ove zemlje glumi čoveka koji će sutradan, kao što je i tada (nije!), da stane na branik otadžbine i pokaže zube neprijatelju. Autor/ka Nikola Krstić
Pouke iz kosovskog rata: nema vremena za samozadovoljstvo evropljana Kosovski rat koji je izbio pre 25 godina je podsetnik da se zamrznuti konflikti i bilateralni sporovi ne mogu dugo gurati pod tepih. U sadašnjem geopolitičkom okruženju, oni će se vratiti Evropi kao bumerang. Autor/ka Agon Maliqi
„Odmah nakon te ključne 2000. godine, pisci su počeli da stvaraju veze.” Intervju U ovom dalekosežnom intervjuu, direktorka naše kancelarije, Nino Ležava, razgovrala je sa dobitnikom NIN-ove nagrade i direktorom nezavisnog kulturnog centra KROKODIL Vladimirom Arsenijevićem o istorijskim i političkim osnovama trenutne političke i kulturne pozicije Srbije u odnosu na njene neposredne susede, ali i Evropu.
„U Beogradu smo izašli na ulicu da se usprotivimo ratu u Ukrajini“ Beleške iz egzila (7/10) Dvadesettrogodišnji Vsevolov deo je opozicije režimu Vladimira Putina. Kada je u Ukrajini izbio rat, napustio je Rusiju i pridružio se majci u Francuskoj. U Beogradu, gde je ostao zaglavljen nekoliko meseci, priključio se građanskom pokretu „Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi zajedno protiv rata“.
„Srce nam je ostalo u Ukrajini.“ Beleške iz egzila (6/10) Kada je u Ukrajini izbio rat, Marina je pobegla od bombi sa majkom i psom. Nakon dugog putovanja sa brojnim preprekama, primljene su, zajedno sa drugim izbeglicama, u prihvatni centar u Vranju, na jugu Srbije. Ne gube nadu da će se jednog dana vratiti kući.
„Ne znam šta me čeka sutra“ Beleške iz egzila (5/10) Rat je izbio na dan kada je ukrajinska pevačica Bad Sasha trebalo da ode u Srbiju i tamo predstavi svoj novi album. Rastrzana između želje za delanjem i brige porodice za njenu sigurnost, na kraju je ipak otputovala iz Kijeva za Beograd gde je održala nekoliko koncerata posvećenih Ukrajini.
„Pozvao me je šef i savetovao me da odem iz zemlje“ Beleške iz egzila (4/10) Svetlana je Beloruskinja. Svoju zemlju je napustila 2021, dok su hiljade protestanata još uvek bili zatvoreni. U Rusiji je živela i radila godinu dana. Potom se, kada je izbio rat, ekonomska situacija pogoršala i ovu mladu ženu je kompanija nagovorila da ode u Srbiju, ostavljajući tako muža samog u Moskvi.
„Nisam ni kukavica ni heroj, ja sam dezerter“ Beleške iz egzila (3/10) Tužen i proganjan zbog suprostavljanja režimu Vladimira Putina, Roman Romanenko napustio je Rusiju pre četiri godine i doselio se u Srbiju.