Istopolna partnerstva u regionu Fondacija Hajnrih Bel se ovim nizom analitičkih tekstova osvrće na tok donošenja zakona o istopolnim partnerstvima u regionu, dokle se stiglo sa usvajanjem zakona u zemljama regiona, kao i koja i kakva iskustva su za sada prikupile organizacije civilnog društva koje su sa nama svoja zapažanja podelile u ovom dosijeu.
Hoćemo li se venčati? - Ne znam! Da li dve osobe istog pola mogu ili ne mogu da se venčaju na Kosovu? - pitanje bez kraja koje nastavlja da diže prašinu već godinama. U suštini, pravo na sklapanje braka i zasnivanje porodice je zaštićeno i garantovano savremenim ustavima kao osnovno pravo za sve. Ustav Kosova nije izuzetak u ovom pogledu, implicitno ili eksplicitno priznajući istopolne brakove. Autor/ka Ul Rahmani
Istopolna partnerstva u Crnoj Gori – ljubav van sistema Savremena Crna Gora je polako počela da shvata i prihvata da u njenim granicama postoje brojne različitosti, van onoga što je tradicionalno viđeno kao „manjinsko“ – vjera, nacija, etnicitet i sl. Tako se već 2002. godine polako i tiho počinje govoriti o „eL Dži Bi Ti“ osobama, prije svega u institucijama sistema, a pod uticajem reformskih procesa i međunarodne zajednice. Autor/ka John Maximillian Barac
Nesiguran korak ka bračnoj jednakosti Početkom 2010-ih, kvir pokret u Srbiji je započeo trku do bračne jednakosti. Rok koji je država odredila za ovaj posao je bio poslednji kvartal 2017. godine. Ipak, ne samo da nije došlo do izrade Nacrta zakona o istopolnim zajednicama sve do ove godine, već nije ni pokrenuta niti jedna aktivnost od strane nadležnih koja bi rezultirala podizanjem svesti šire javnosti o neophodnosti regulisanja ovog pitanja. Autor/ka Miloš Kovačević
Kajsa Ekis Ekman: Kako prepoznati nasilnika? Predavanje Kajse Ekis Ekman: Kako prepoznati nasilnika održano je na desetom BeFem festivalu u Beogradu, decembra 2019. godine. Snimak je dostupan kao epizoda BeFem TNT Talks. U nastavku možete pročitati ceo transkript predavanja.
Nasilje prema ženama u vreme epidemije Pozivi na samoizolaciju i pojačane mere izolacije, uključujući i potpunu zabranu kretanja, mogu imati direktan negativni učinak na žene, decu i starije osobe koje su izložene nasilju u porodičnom kontekstu i drugim oblicima rodno zasnovanog nasilja. Žene će biti suočene sa različitim faktorima rizika, na koje bi trebalo imati odgovore, kako bi se sprečilo pogoršanje postojeće rodne nejadnakosti. Autor/ka Tanja Ignjatović
Reprodukcija i materinstvo - reproduktivna prava žena u Srbiji Ovaj dosije nastao je sa namerom da se otvori prostor za teme reproduktivnih prava i sloboda žena u Srbiji. Želimo da doprinesemo debati zalažući se za reproduktivnu pravdu kroz niz tekstova autorki koje su podelile svoja znanja, iskustvo i stručnost, pišući o aktuelnim problemima ali i primerima dobrih praksi. Pred vama su tekstovi u okviru serijala ,,Reprodukcija i materinstvo’’.
Sluškinjina priča se dešava sada – zaustavimo legalizaciju surogat materinstva Svaka distopijska priča je satkana od elemenata realnosti koji su dovedeni do ekstrema, a 1980-ih je ta distopija svedena na nivo društvene realnosti podrazumevala munjeviti razvoj tehnologija koje se koriste u asistiranoj reprodukciji. Jedan od najefikasnijih načina revizije društvene stvarnosti jeste kroz konceptualni inženjering i redefinisanje ključnih pojmova za razumevanje te iste stvarnosti. Eksploatacija tako postaje izbor; želja postaje pravo; tržišni mehanizmi postaju pomoć i nasušna potreba; trgovina ljudima i moderni oblik ropstva postaju oslobođenje. Autor/ka Jelena Riznić
Žene pomažu ženama: Ko su dule? Tradicionalno, kroz istoriju i u mnogim kulturama, žene su se uvek međusobno podržavale na porođaju. Od kada se porađaji većinom odvijaju u bolnicama (ne više od šezdeset godina) ta vrsta tradicionalnog pristupa se izgubila, preuzela ga je medicinska pomoć i sem porodilje ostali članovi porodice kao i bliske ženske osobe isključeni su iz procesa. Ovakav model razvoja zdravstvenog sistema neminovno je pratio razvoj humanističkog i holističkog pokreta društva ka većoj podršci za majke. Tako su se ponovo u priču vratile žene koje pružaju kontinuiranu podršku trudnicama na porođaju, sada sa novim imenom – dula. Autor/ka Dule Srbije