Novi pokret "Evropa sada!" (PES) je dobio najviše glasova na vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, sa oko 25,6 odsto. Odziv birača bio je manji od 57 odsto. Očekuju se teški koalicioni pregovori.
Koaliciona lista Pokreta Evropa sad (PES) osvojila je najviše glasova (oko 26 odsto) na parlamentarnim izborima na kojima je zabilježena rekordno mala izlaznost glasača (manje od 57 odsto).
Izbore održane u nedjelju, 11.juna, obilježio je dobar rezultat nacionalnih partija Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, i potencijalno veliki broj “rasutih glasova”, pošto su liste koje nijesu prešle izborni census od tri odsto podržane od skoro svakog osmom glasača. Ukupno, riječ je o više od 12 odsto glasova ali su jedna ili dvije od njih jako blizu prelasku cenzusa pa se njihov status vjerovatno neće znati do zvaničnog završetka izbornog procesa. A to bi moglo potrajati još 15-tak dana, zbog mogućeg ponavljanje izbora na nekim glasačakim mjestima o čemu, za sada, imamo samo najave.
Prema preliminarnim rezultatima izbora, mandate za sastav vlade dobiće Evropa sad, partija/pokret formiran prije nepunih godinu dana koji predvode članovi bivše ekspertske vlade Zdravka Krivokapića. Do uspijeha su došli najavljujući povećanje minimalne plate (sa 450 na 700 eura), penzije (sa 250 na 450 eura), prosječnu zaradu od 1.000 eura i skraćenje radnog dana sa osam na sedam sati. Najavljuju kontinuitet spoljen politike (EU integracije, NATO…) ali je velika nepoznanica njihov odnos prema unutrašnjim pitanjima koja polarizuju Crnu Goru (građanska ili nacionalna država, pozicija SPC u političkom životu, Otvoreni Balkan…).
Bilo bi prirodno da nedavno izabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, inače potpredsjednik
PES-a, povjeri mandate za sastav buduće vlade nosiocu liste i predsjedniku partije Milojku Spajiću. Ali to nije sasvim izvjesno.
Spajić i dalje ima problem sa dvojnim srpsko-crnogorskim državljanstvom koje ga je, u zadnji čas, spriječilo da bude kandidat na predsjedničkim izborima u aprilu. Potom su postala evidentna i prva neslaganja i razmirice između dvojice osnivača PES-a.
Spajićevi problemi su produbljeni u danima pred glasanje, nakon što ga je odlazeći premijer Dritan Abazović optužio za poslovne i private kontakte sa Koreancem Do Kwonom. Tzv. “kralj kriptovaluta” nedavno je uhapšen u Crnoj Gori, po interpolovoj potjernici zbog navodne prevare teške više od 40 milijardi dolara. A Abazović insinuira, na osnovu pisma koje mu je Do Kwon uputio iz pritvora, da je uhapšeni Koreanac sa međunarodne potjernice bio jedan od nezakonitih finansijara PES-a iz redova uticajnih pripadnika međunarodne kripto zajednice.
Iz PES-a negiraju bilo kakve nezakonitosti, dok Spajić ne spori poslovne kontakte sa Do Kwonom ali ih stavlja u potpuno drugačiji kontekst. Tužilaštvo se nije oglašavalo o svemu ovome ali postoji mogućnost da to uradu narednih dana i nedjelja. Što bi se moglo odraziti i na Spajićevo imenovanje za mandatara buduće vlade. Posebno što je njegov izborni rezultat kao nosioca izborne liste PES-a lošiji od očekivanog (istraživanja su im davala 30 + odsto) ali i rezultata koji je proljetos imao njihov potpredsjednik na predsjedničkim izborima (29 odsto u prvom krugu, više od 60 u drugom).
Milatovićeva podrška Spajiću više ne izgleda kao neupitna. Dodatno bi je mogao produbiti izbor koalicionih partnera za podršku vladi koju bi predvodio do juče vanparlamentarni PES.
Izgleda nesporno da PES neće u koaliciju sa partijama okupljenim oko DPS-a koja je bila drugoplasirana na nedjeljnim izborima (23 odsto glasova). Problem je – sa kim hoće.
Milatović je prije izbora zagovarao predizbornu koaliciju sa tzv. pobjednicima od 30. avgusta, ali je tada ostao u manjini. A pitanje potrage za partnerima je ostavljeno za vrijeme nakon izbora. Milojko Spajić je nakon ozvaničenja izborne pobjede ponovio da neće praviti koaliciju sa DPS-om i građanskim pokretom URA Dritana Abazovića (zbog prošlonedjeljnog sukoba i afere Do Kwon i, kako je rekao, institucionalnih zloupotreba tokom “funkcionerske kampanje” koje je vodila URA).
Na pitanje da li je PES-u prihvatljiva postizborna saradnja sa koalicijom Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića (treća članica nekadašnjeg DF-a, Pokret za promjene Nebojše Medojevića nastupila je samostalno i ostala ispod cenzusa) Spajić je odgovorio sa “Jutro je pametnije od večeri”. I naglasio: “Ako je neko kritičar ili na suprotnom polu od NSD i DNP - to sam ja. I tu je odgovor jasan. Programski prinicipi su najvažniji i moramo vidjeti ko se slaže sa njima. Ko su ljudi koji hoće da sprovedu Evorpa sad 2 program i da Crna Gora uđe u EU.”
Da li je to dominanatan stav i u njegovoj partiji tek treba da vidimo.
Inače, koalicija NSD i DNP pod nazivom Za budućnost Crne Gore (ZBCG) je treća po snazi izborna lista sa 15 odsto osvojenih glasova, dobijenih prvenstveno na fonu nacionalne prosrpske politike (jedina su velika lista koja se pred izbore nije okrenula ekonomskim i socijalnim obećanjima). Poručili su da bez njih nema stabilne vlade i pritvrdili svoje političke (provučićevske) pozicije. “Spremni smo na moratorijum na pitanja sva pitanja koja nas dijele (priznanje Kosova, sankcije Rusiji, državni simboli, neke od ustavnih odrednica Crne Gore…), ali nismo spremni da nas bilo ko prevaspitava”, poručio je nosilac liste Milan Knežević naglašavajući kako će on “i sjutra biri Srbin koji govori srpski jezik i ide u Srpsku pravoslavnu crkvu”.
Teoretski, Spajić bi mogao formirati vladu bez DPS-a, GP URA i ZBCG. To bi bila vlada male većine, i bilo bi neophodno da je podrži Demokratska Crna Gora (na izbore izašla u koalicij sa GP URA i osvojili su 13 odsto glasova) što u ovom trenutku ne izgleda previše sporno.
Demokrate i URA imaju predizborni sporazum koji im omogućava samostalno pregovaranje i koaliranje. I ne bi bio prvi put da raskidaju partnerstvo. Uostalom, Demokrate Alekse Bečića su organizovale proteste protiv Abazovićeve Vlade i učestvovale u njenom rušenju u parlamentu prošlog avgusta, uz međusobne optužbe koje se ne iznose pred pristojne čitaoce.
Ako ni jedna od partija koje su na granici ne pređe census, PES može za Demokratama i nacionalnim partijama Bošnjaka (blizu sedam odsto glasova), Albanaca (tri garantovana mandata) i Hrvata (jedan garantovani mandat uz osvojenih 0,3 odsto glasova) imati većinu od 41 - 42 poslanika (od 81).
Pređe li cenzus, međutim, makar jedna od tri partije koje su “u igri” – koalicije SNP-DEMOS, Koalicija okupljena oko bovišeg ministra pravde Vladimira Leposavića (smijenjen zbog negrianja genocida u Srebrenici) i SDP ta se računica prilično komplikuje, pošto ni jedna od njih nije pretjerano naklonjena PES-u. Ali možda jesu prilici da uđu u vlast.
U kuloarima se pominje, a Milan Knežević o tome govori naglas već neko vrijeme, mogućnost da PES formira vladu uz manjinsku podršku DPS-a. To bi, vjerovatno, isključilo Demokrate iz kombinacija (manjine bi ostale u toj većini) ali je najveći problem pretpostavka (za sada samo to) da takva ideja ne bi dobila podršku u budućem poslaničkom klubu koalicije okupljene oko PES-a…
Matematički, moguće je i da DPS i koalcija ZBCG, uz pomoć partija manjinskih naroda, naprave neophodnu većinu, ali ta kalkulacija nije realna u postojećem političkom kontekstu.
Dakle, mnog kombinacija je u igri, a gotovo da ni jedna od njih ne garantuje stabilnu i jasno opredijeljenu vladu koja će provesti neophodno I obećano I trajati četiri godine.
Iako će prave postizborne kalkulacije i računice biti moguće tek poslije konačnog/zvaničnog proglašenja izbornih rezultata, izgleda lako moguće da će se mandat tehničke vlade Dritana Abazovića odužiti makar do septembra (ta vlada je, podsjetimo, pala prošlog avgusta). Nikad manji odziv glasača pokazuje da oni nijesu pretjerano srećni takvim stanjem.
P.S: Ako SDP ne pređe izborni census, Bošnjačka stranka će biti jedina parlamentarna snaga koja je do mandata došla samostalnim nastupom bez zagarantovanih mandata.
P.S.S: Prvi put su nacionalne partije osvojile sve mandate namijenjene manjinskim narodima, na koje su do sada računale i tzv. “građanske partije”.