Ova publikacija ukazuje na glavne probleme aktuelnog planiranja u Srbiji, koji ozbiljno i trajno narušavaju ne samo pojedinačne lokacije i područja, već i strukturu planskog sistema.
Priručnik je izradila stručna organizacija Nova planska praksa, baza za urbanistička istraživanja i razvoj planiranja u želji da javnosti omogući i olakša razumevanje složenih procedura i dokumenata urbanističkog i prostornog planiranja, i učešće u njima.
Period pandemije izazvane virusom kovid-19 karakteriše otežano učešće javnosti u procedurama izrade i usvajanja urbanističkih planova, kako zbog same zdravstvene situacije izazvane pandemijom, tako i zbog brojnih mera propisanih u cilju njenog suzbijanja. Ipak, od početka pandemije u 2020. godini do zaključenja ovog istraživanja (mart 2021) u Beogradu je na javni uvid bio izložen značajan broj planova različitog obuhvata, od kojih je nekoliko izazvalo brojne i burne reakcije javnosti i polemike u medjima.
Ovo izdanje, umesto da sa stručne strane analizira, tumači i disektira novi najvažniji strateški dokument urbanističkog razvoja grada za narednu deceniju, to ne čini jer GUP-a još uvek nema.
Imate problem. Planiraju nepoželjnu gradnju u vašem kraju, uništavaju vam zelenilo, zapuštaju infrastrukturu, tumbaju i mute, a da vas nisu ništa pitali. Šta god da je problem, potrebno je organizovati se.
Najnovije izdanje biltena "Stanar" u novom formatu, i sa pojačanom dinamikom izlaženja. U ovom broju možete čitati o neadekvatnom upravljanju zaštićenim područjem Fruške Gore, pritiscima vlasti na savet MZ "Lipar", izborima u Begeču, ali i drugim lokalnim temama.
Projekat Ka kolaborativnom upravljanju u fokus stavlja pitanja prostornog razvoja inicirana aktuelnim problemima u Srbiji, a pre svega na primerima graditeljske prakse u Beogradu. Cilj projekta je promocija savremenog koncepta prostornog razvoja putem platforme za razumevanje stanja i ojačavanje argumentovanog mišljenja, razvoj nove kulture komunikacije i preispitivanje okvira profesionalne delatnosti.
"Stanar" #10 tematski je usmeren u dva smera: o konkretnim problemima sa kojima se susreću naše komšije, saradnici i prijatelji koji žive na Telepu, i na poziv građanima da uzmu učešća u radu svoje mesne samouprave.
Bilten koji je pred Vama, tj. njegov osmi broj ujedno je i posljednji u ovom „velikom“ formatu. Skoro pola ovog broja odnosi se na teme kojima smo se, skupa sa pojedincima iz mnogih gradskih (formalnih i neformalnih) inicijativa, bavili tokom prošle godine, pa i nešto duže. Teme planskog i organiziranog uništenja gradskih površina – prvenstveno destrukcijom zelenih površina i javnih prostora – u vrijeme epidemije samo su postale vidljivije, s obzirom da su i prakse donosioca odluka postale ogoljenije i brutalnije.
U ovom broju ‘Stanara’ razvijamo ideju o onome što zovemo Inicijativom za lokalnu samoupravu i to prvenstveno preko tekstova koji se bave analizom najnovijih izmjena Statuta grada Novog Sada, čija je najupečatljivija novina to što su njime ukinute do sada postojeće opštine Petrovaradin i Novi Sad.
Zaokret od države blagostanja ili, u slučaju Jugoslavije, od socijalističke države
ka neoliberalnim politikama razvoja doneo je dramatičnu privatizaciju
resursa i usluga, i prepuštanje (javnih) dobara tržišnoj regulaciji.
Nasuprot tome, zbornik "Ka drugačijem gradu" doprinosi postojećim, a moguće i otvara nove, preko potrebne diskusije,
teorijske modele i praktične eksperimente koji bi mogli nadalje rasvetljavati
kakav je to drugačiji grad koji želimo i kako ga možemo ostvariti.
Grupa za konceptualnu politiku (GKP) iz Novog Sada objavila je #6 biltena STANAR, u okviru projekta „Lokalne politike i urbana samouprava„, koji je posvećen motivisanju građana za uključivanje u procese upravljanja, odlučivanja i udruživanja u lokalnim i mesnim zajednicama. Ovog puta i u ovom broju, pod krilaticom Stanovnik mesne zajednice,problemi koji su u njemu obrađeni kreću se od stanovanja do prava građana na lokalnu samoupravu, kao i neposrednog učešća građana u radu mesnih zajednica. U ovom trenutku, sva ova prava građana su ugrožena, kako ćutanjem vlasti tako i zakonskim promenama koje su zahvatile život lokalne zajednice.
Ova publikacija predstavlja niz uvodnih studija koje povezuje jedno jednostavno pitanje: kakva je uloga zajedničkih dobara u prošlim
društvima i na koji način ona mogu pomoći u izgradnji budućih. S tim na umu, ona proučava pojam zajedničkih
dobara kroz kritiku kapitalizma kao sistema robne proizvodnje i rasprave o njegovim mogućim alternativa.
Stanovanje kao zajedničko dobro moramo razumeti kao pravo na stambeni prostor i kao produkt zajedničkog rada, ali i kao važan potencijal u oblikovanju drugačijih proizvodnih odnosa i zajednica, te delovanju u zajedničkom i javnom interesu.
Sa namerom da ovom publikacijom doprinesemo postojećim istraživanjima na temu zadružnog stanovanja, fokusirali smo se na istraživanje primera dobre prakse, odnosno različitih modela stanovanja u evropskim gradovima. Pored toga, ključni deo publikacije predstavlja i analiza normativnog i regulatornog okvira u Srbiji, u nameri da prepoznamo mehanizme i instrumente koji bi omogućili primenu nekih od ovih modela u lokalnom kontekstu ili ponudimo smernice za unapređenje postojećih.
Ova brošura predstavlja novi pristup udruženoj stanogradnji koji ima potencijal da pomogne velikom delu stanovništva uzadovoljenju stambenih potreba. Realizacijom prvog stambenog objekta, zasnovanog na principima “pametnije zgrade”, Ko gradi gradželi da pokaže mogućnosti ovog koncepta.
Ministarstvo prostora je kolektiv koji od 2010. godine analizira i artikuliše kritike postojećeg trenda razvoja gradova: od neiskorišćenih prostornih resursa do neprimerenih urbanističkih projekata; od primedbi na planove regulacije do uličnih protesta.
Poseban fokus kolektiva, u okviru inicijativa za drugačiji grad, jeste uključenost i informisanost građana i građanki o razvoju grada, ali i solidarno odlučivanje o njegovoj budućnosti u interesu svih nas. Neka od osnovnih polja interesovanja i aktivnosti obuhvataju mehanizme koji omogućavaju, razvijaju i šire učešće ljudi u životu zajednice.
Ova publikacija predstavlja nastavak potrage za primerima i predlozima koji bi mogli da doprinesu uspostavljanju demokratičnijeg i pravednijeg grada, i ostvarivanja kvaliteta života zajednice.
Pitanje prostornog razvoja neodvojivo je od sudbine ljudskih zajednica. Od toga šta će se graditi, a šta čuvati zavisi i to ko ćemo biti. Zbog toga je učestvovanje celog društva u planiranju naselja i gradova od velikog značaja. Nije to ništa nepoznato. Čak i domaća procedura urbanističkog i prostornog planiranja predviđa značajnije učešće građana nego što je to slučaj s donošenjem zakona ili drugih važnih propisa. To ipak ne znači da je ona dobra niti da funkcioniše sa iskrenom željom da uključi sve koje treba.