Četvrt veka od početka NATO bombardovanja: Dvadeset i pet godina koje su pojeli zlikovci Trenutna postavka stvari najviše odgovara stabilokratskom despotu Aleksandru Vučiću, koji u tom zjapećem vakuumu kreira retoriku kakva godi njegovom trenutnom ukrupnjavanju kapitala. Uprkos tome što je trenutni predsednik Srbijatrije bio rado viđen gost i prijatelj među ljudima koji su u trenutku NATO bombardovanja bili na čelima vodećih svetskih država (Bil Klinton, Toni Bler, Gerhard Šreder), on uopšte ne preza od toga da pred svojim biračima i ostalom javnošću ove zemlje glumi čoveka koji će sutradan, kao što je i tada (nije!), da stane na branik otadžbine i pokaže zube neprijatelju. Autor/ka Nikola Krstić
Pouke iz kosovskog rata: nema vremena za samozadovoljstvo evropljana Kosovski rat koji je izbio pre 25 godina je podsetnik da se zamrznuti konflikti i bilateralni sporovi ne mogu dugo gurati pod tepih. U sadašnjem geopolitičkom okruženju, oni će se vratiti Evropi kao bumerang. Autor/ka Agon Maliqi
Srbija uoči izbora: promene se naziru Komentar Prljava kampanja i pojačan intenzitet pritisaka posredan su dokaz pada naprednjačkog rejtinga, zbog koga promena vlasti u Beogradu deluje izvesno. Formiranjem koalicije Srbija protiv nasilja naprednjaci su prvi put dobili ozbiljnog konkurenta, pa je ceo teret kampanje na sebe preuzeo lično Aleksandar Vučić - iako sam na izborima ne učestvuje. Autor/ka Vera Didanović
Dugo leto 2023: zašto moramo da razgovaramo o protestima u Srbiji? Analiza Snažni toplotni talasi nisu jedini faktor koji atmosferu u Srbiji ovog leta dovodi do usijanja. Desetine hiljada ljudi izašlo je na ulice u talasu protesta koji traje već 12 uzastopnih nedelja. Taj talas, čiji je epicentar u Beogradu, proširio se preko gotovo 40 gradova širom Srbije, i predstavlja najmasovniju seriju protesta poslednjih 20 godina. Ne možemo a da se ne zapitamo da li ova napeta atmosfera na ulicama pod visokim pritiskom predstavlja uvertiru za superćelijsku oluju demokratije koja će doneti društvene promene. Autor/ka Tara Tepavac
„Odmah nakon te ključne 2000. godine, pisci su počeli da stvaraju veze.” Intervju U ovom dalekosežnom intervjuu, direktorka naše kancelarije, Nino Ležava, razgovrala je sa dobitnikom NIN-ove nagrade i direktorom nezavisnog kulturnog centra KROKODIL Vladimirom Arsenijevićem o istorijskim i političkim osnovama trenutne političke i kulturne pozicije Srbije u odnosu na njene neposredne susede, ali i Evropu.
„U Beogradu smo izašli na ulicu da se usprotivimo ratu u Ukrajini“ Beleške iz egzila (7/10) Dvadesettrogodišnji Vsevolov deo je opozicije režimu Vladimira Putina. Kada je u Ukrajini izbio rat, napustio je Rusiju i pridružio se majci u Francuskoj. U Beogradu, gde je ostao zaglavljen nekoliko meseci, priključio se građanskom pokretu „Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi zajedno protiv rata“.
„Srce nam je ostalo u Ukrajini.“ Beleške iz egzila (6/10) Kada je u Ukrajini izbio rat, Marina je pobegla od bombi sa majkom i psom. Nakon dugog putovanja sa brojnim preprekama, primljene su, zajedno sa drugim izbeglicama, u prihvatni centar u Vranju, na jugu Srbije. Ne gube nadu da će se jednog dana vratiti kući.
„Ne znam šta me čeka sutra“ Beleške iz egzila (5/10) Rat je izbio na dan kada je ukrajinska pevačica Bad Sasha trebalo da ode u Srbiju i tamo predstavi svoj novi album. Rastrzana između želje za delanjem i brige porodice za njenu sigurnost, na kraju je ipak otputovala iz Kijeva za Beograd gde je održala nekoliko koncerata posvećenih Ukrajini.