Kome je posvećen spomenik Stefanu Nemanji? Ovaj dosije je nastao u saradnji sa projektom "Kulture sećanja u dijalogu", sa namerom da doprinese otvaranju smislene javne rasprave na temu upravljanja javnim dobrima u kontekstu memorijalizacije i kulture sećanja.
Spomenik Stefanu Nemanji u kontekstu sećanja na ratove devedesetih Iz izjava državnih i gradskih zvaničnika od početka izgradnje ovog spomenika, potpuno je jasno da se ne radi samo o Stefanu Nemanji niti o srednjovekovnoj istoriji. Rat na Kosovu i NATO bombardovanje SR Jugoslavije 1999. godine posebne su i ključne tačke službene politike sećanja u koju sadašnje vlasti ulažu neverovatne napore. Autor/ka Jelena Đureinović
Neoliberalne manipulacije simbolima – ‘Skoplje 2014’ i pljačka javnog prostora Skoplju se je desila neoliberalna pljačka javnog prostora. Dok svi pričaju o državnoj eksproprijaciji zemljišta u centru grada obojenoj simboličkim nacionalističkim napadom na sva čula, prilično tiho je prošla kapitalistička otimačina javnog prostora širom grada - a to je najvažniji element ovog poduhvata. Autor/ka Goran Janev
Novo zlatno doba Spomenik osnivaču dinastije Nemanjića bio je predmet brojnih kritika kako zbog astronomske cene koja je plaćena kao i zbog njegove predimenzioniranosti, lokacije i sporne estetike. Šta spomenik Stefanu Nemanji govori o politici sećanja koju režim Aleksandra Vučića želi da promoviše? Autor/ka Filip Ejdus
Spomenik prikrivanju Iako tema javnih spomenika u poslednjih tridesetak godina nije prestajala da bude predmet različitih sporova, ova je tema u Srbiji postala još aktuelnija kada je nedavno doneta odluka i započeta izgradnja megalomanske bronzane figure Velikog župana Stefana Nemanje ispred bivše železničke stanice u Beogradu. Autor/ka Branislav Dimitrijević
Srebrenica je sinonim za patnju, gubitak domovine i dostojanstva Izveštaj Sa onlajn konferencije “Srebrenica: 25 godina sećanja, pravde i pomirenja” u organizaciji nemačke partije Zelenih Autor/ka Jelena Diković
25 godina genocida u Srebrenici Ne poricati! Sjećati se! Govore o onom vremenu, o ljetu 1995. godine, kada su bili djeca, kada su u žurbi morali da spakuju svoje igračke kako bi pronašli utočište od srpskih trupa. Napadi, strahovi – tada se činilo kako je za njih cijeli svijet stao. Pričaju o tome kako su se osjećali tada, kada tadašnja takozvana zaštićena zona UN-a više nije pružala zaštitu. Kako su se osjećali kada su potpuno nestale nade da će ih međunarodna zajednica zaštiti od mržnje Srba koji su napredovali prema njima. Tada, kada je međunarodna zajednica pokleknula pred nasiljem koje je od 1992. godine zahvatalo cijelu Bosnu, a na kraju je kulminiralo u Srebrenici. U jednom trenutku, priča jedna od preživjelih, shvatila je da više nema oca.
Sud za oslobađanje od ratnih zločina O odgovornosti Srbije za zločine počinjenje na teritoriji Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, pa i na teritoriji same Srbije, u javnosti se ne priča. Srbija po toj štoriji nije učestvovala u ratovima. Srbija je, znamo to, vodila isključivo odbrambene ratove i uvek bila na pravoj strani. Što bi to sad propitivali? Što bi se iko bavio time, uključujući i sudstvo? Autor/ka Dejan Kožul
Istočna Evropa 1968: "Nastavljamo tamo gde su naši roditelji stali" (podkast) Podkast autorke Jute Švengzbir nastao nakon Evropskog istorijskog foruma Fondacije Hajnrih Bel, maja 2018.