Centar za građansko obrazovanje i Fondacija Hajnrih Bel predstavili su studiju "Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori" http://media.cgo-cce.org/2017/06/Jednake-sanse-za-sve-medije.pdf,. Događaju organizovanom u Podgorici 9. juna 2017. prisustvovali su crnogorski ministar kulture Janko Ljumović, predstavnici civilnog sektora i diplomatskog kora, kao i brojni novinari, urednici i medijski eksperti.
Konferenciju je otvorila izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević koja je istakla da je situacija u medijima "obilježena dubokom polarizacijom i širokom politizacijom medija u Crnoj Gori, a što prati i pad kvaliteta načina izvještavanja". Pozivajući se na nalaze studije, ona je navela da je crnogorskim medijima tokom 2016. iz javnih fondova uplaćeno 16 miliona i 300 hiljada evra, ali da je ova forma finansiranja medija i dalje neregulisana, nekontrolisana i netransparentna.
"Podaci jasno ukazuju i da je finansiranje medija iz javnih fondova povezano sa načinom na koji ti isti mediji izvještavaju o vladinim aktivnostima odnosno da li imaju pozitivan ili kritički pristup, pri čemu su prvi dobro nagrađeni a drugi sankcionisani na način koji dovodi u pitanje njihovu egzistenciju", istakla je Uljarević i ocenila da učinkom uloženih sredstava u medije građani ne mogu biti zadovoljni. "U javnom je interesu postojanje medija koji mogu ostati nezavisni i istrajni uprkos očiglednom političkom i ekonomskom uticaju i pritiscima, a samim time doprinijeti izgradnji odgovornih institucija".
Ministar kulture Janko Ljumović u svom je obraćanju istakao da Crna Gora danas, u kontekstu pristupanja EU, posvećena demokratskom uređenju društva u kome je sloboda izražavanja temeljno ljudsko pravo i dodao da je ova specifična materija, kao nužno multiresorska aktivnost više činilaca, zakona i subjekata, složena oblast i za mnogo razvijenije zemlje i tradicije.
"Karakter javnih fondova i medijskog javnog interesa, nezavisno od oblika regulacije, treba da bude usmjeren ka javnim politikama koje posredstvom medijske sfere unapređuju život i kulturu zajednice. Suprotno tome naglašeni komercijalizam sa upitnim estetskim vrijednostima ili nepoštovanje prava na privatnost, vjerujemo da nijesu nikom u interesu kada je riječ o participacijama u raspodjeli javnog novca", rekao je Ljumović.
Ističući da je studija "Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori" važan korak u borbi za slobodnu misao, reč i medije, Nenad Šebek, direktor regionalne kancelarije Fondacije Hajnrih Bel, rekao je da značaj tog dokumenta prevazilazi granice Crne Gore i prikazuje univerzalnu boljku čitavog Balkana: " "Nije na meni kao strancu niti na Hajnrih Bel Fondaciji da bilo Vama ili ikome drugome u jugoistočnoj Evropi propisujemo kako ćete sređivati odnose u svojoj zemlji, pa ni u medijima. Ali kao organizacija koja je posvećena ubrzanju EU puta zemalja koje čekaju u predsoblju evropske porodice, na nama jeste da pripomognemo koliko možemo da se građansko društvo aktivira i da ima svoju pravu ulogu u napretku koji se od naših zemalja očekuje, kako bismo bili spremni za to članstvo koje toliko priželjkujemo".
Tokom prve sesije, Ana Nenezić, Nikola Bošković i Duško Vuković, kao koautori studije, predstavili su glavne metodologiju koja je primenjenja i njene glavne nalaze, jasno navodeći koji su mediji dobili koliko novca iz javnih fondova. Komentarišući rezultate do kojih se došlo, Duško Vuković je ponovio da je finansiranje medija u Crnoj Gori netransparentno i nekontrolisano. "U toj neregulisanosti ipak ima sistema, u kome do novca iz javnih fondova lakše dolaze mediji čija je uređivačka politika sklonija protežiranju poteza vlasti i njenoj zaštiti od kritičkih uvida javnosti, nego kontroli vlasti. U tom sistemu se dešava da pojedini mediji ugovaraju plaćene kobajagi novinarske poslove sa javnim službama i lokalnim vlastima, krijući to i jedni i drugi od građana. Među medijima koje vlast pomaže novcem građana po pravilu nijesu oni koji se bave istraživačkim novinarstvom". On je još pozvao da se jasno identifikuje kojim interesima mediji služe - javnim ili partikularnim.
Tokom druge sesije, posvećene pitanju da li su javni fondovi stimulans ili ograničenje za slobodu izražavanja, razvila se žustra debata, koja je nastavljena i u delu rezervisanom za diskusiju. Ističući da "ovako postavljeno istraživanje daje lažnu sliku o izdvajanjima iz budžeta u medije", glavni i odgovorni urednik lista "Pobjeda" Draško Đuranović rekao je da se ne slaže s ocenom da Vlada ništa nije uradila u vezi s položajem medija i da neki mediji plaćaju, a neki ne plaćaju porez.
S druge strane, Smiljka Miličković, direktorka marketinga lista "Dan" - koji iz budžeta prima daleko manje novca od "Pobjede" - ocenila je da su kritički nastrojeni mediji diskriminisani, odnosno da su neki mediji zbog svog načina izveštavanja nagrađeni, a neki kažnjeni.
I ostali učesnici u diskusiji iznosili su suprotstavljene stavove o različitim formama finansiranja medija, uplivu države u uređivačku politiku, zakonodavne okvire za oglašavanje i ostale teme koje presudno utiču na opstanak, autonomiju i slobodu medija.
Zajednički zaključak svih učesnika bio je da sistem finansiranja medija mora da se uredi, da ovako postavljen sistem sve medije blokira u neodrživom stanju, ali i da je argumentovani dijalog na ovu temu bio itekako potreban.